Filozofski teatar

Posle duže pauze uzrokovane pandemijom, i nekoliko onlajn izdanja, Filozofski teatar se vratio u svom fizičkom obliku u Beograd na Bitef-Prologu kada je razgovor sa Svetlanom Slapšak vodila Maja Pelević. Ove godine vraća se i sa Srećkom Horvatom, koji je ovaj program pokrenuo pri Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a zatim je zajedno sa Majom Pelević i Ivanom Nenadović 2016. pokrenuo i beogradsko izdanje. Od tada je publika željna uzbudljivih razgovora imala priliku da čuje vodeće filozofe, umetnike i aktiviste poput Franka Bifa Berardija, Borisa Budena, Tereze Furkadas, Tarika Alija, Džulijana Asanža, kao i da učestvuje u kritičkom promišljanju stvarnosti. Na ovogodišnjem Bitef festivalu, Horvat će ugostiti jednog od najvećih reditelja ne samo našeg regiona već svetski priznatog Želimira Žilnika - pionira „Crnog talasa“ i čoveka koji je svojim radom obeležio jugoslovenski film i poslednjih trideset godina takozvane „tranzicije“ i krize kapitalizma. Premda su na razne načine već bili u interakciji i razgovorima sve od Subversive festivala pre deset godina, pa do Burgteatra u Beču prošle godine, ovo je prvi put da će Želimir Žilnik i Srećko Horvat nastupiti zajedno u Beogradu. U razgovoru koji će se osvrnuti ne samo na doslednu autorsku poetiku Želimira Žilnika, nego upravo na njenu socijalnu, političku i etičku dimenziju, kao i na  njeno značenje u doba Jugoslavije, a i na značenje u današnje doba, dvojica „društvenih radnika“ i bespoštednih kritičara kapitalizma izvešće i diskurzivni skok u sadašnjost i budućnost klimatskih promena. Pitanje nije samo koje će posledice ta kataklizma 21. veka imati na film i umetnost već koju ulogu u suočavanju sa budućnošću - i mogućnošću radikalne promene - može i treba da ima umetnost i kritički angažman?  

ŽELIMIR ŽILNIK, rođen 1942 u Nišu, uzburkao je duhove već svojim prvim filmom Žurnal o omladini na selu, zimi (1967). Danas slovi za jednog od najvećih političko-angažovanih reditelja Evrope čiji je rad poslednjih godina slavljen na velikim retrospektivama širom sveta. Autor je preko pedeset igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra doku-drame, nagrađivan na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima. U Lipanjskim gibanjima zabeležio je studentske proteste u Beogradu 1968. godine, kojima se, kao i kasnijim velikim potresom i okupacijom Čehoslovačke, pozabavio i u debitantskom igranom filmu Rani radovi, koji je 1969. godine nagrađen Zlatnim medvedom na Berlinskom filmskom festivalu. Početkom sedamdesetih, nakon što je politički establišment odlučio da se obračuna sa radikalnim tendencijama u jugoslovenskom filmu i doslovno rasturio Crni talas, Žilnik napušta Jugoslaviju i emigrira u Nemačku, gde režira nekoliko nezavisnih filmova, uključujući i neke od najranijih koji se bave temom gastarbajtera. Osamdesetih napušta Nemačku nakon novih sukoba s tamošnjim vlastima, vraća se u Jugoslaviju i snima brojne igrane filmove u kojima prepoznaje i predstavlja početne simptome rastućih društvenih sukoba u zemlji. Od 90-ih nadalje nastavlja sa snimanjem filmova koji se bave bolestima postsocijalističke tranzicije, kao i pitanjima migracije. Žilnikov opus uvršten je u niz kolekcija inostranih muzeja savremene umetnosti i niz inostranih retrospektiva koje su tokom prethodnih nekoliko godina održane širom sveta. 

SREĆKO HORVAT, rođen 1983 u Osijeku, jedan je od vodećih filozofa svoje generacije. Objavio je desetak knjiga prevedenih na više od petnaest jezika. Njegove najnovije objavljene knjige su After the Apocalypse (Polity, 2021); Poetry from the Future (Penguin, 2019); Subversion! (Zero Books, 2017); The Radicality of Love (Polity, 2015); Welcome to the Desert of Post-Socialism: Radical Politics after Yugoslavia (sa Igorom Štiksom, Verso, 2015); What Does Europe Want? (sa Slavojem Žižekom, Columbia University Press, 2014). Redovno objavljuje za časopise Gardijan i Špigl, sarađuje sa TV kućom Al Džazira i dr. Bio je jedan od osnivača Subversive festivala u Hrvatskoj (od 2008. do 2013), a trenutno uređuje i vodi Filozofski teatar pri HNK Zagreb (od 2014), i zajedno sa bivšim ministrom finansija Grčke Janisom Varufakisom aktivan je u pokretu „Demokratija u Evropi“ (DiEM25), te pokretu Progresivna internacionala. Na srpskom jeziku upravo je objavljena njegova najnovija knjiga Posle Apokalipse (Laguna).